O vijetnamskom jeziku

Zanimljivosti o vijetnamskom jeziku

Gdje se govori vijetnamski?

Vijetnamski je državni jezik Vijetnama, zemlje sa stotinjak milijuna stanovnika. Velika većina stanovništva su etnički Vijetnamci (Kinh), kojima je vijetnamski materinski jezik, iako je u zemlji službeno priznato 54 etničke skupine sa svojim jezicima; vijetnamski služi kao objedinjujući jezik sporazumijevanja na cijelom području zemlje.

Izvan Vijetnama razvila se velika dijaspora: nekoliko valova iseljavanja nakon 1975. godine stvorilo je značajne vijetnamske zajednice u SAD-u (preko dva milijuna ljudi — najveća zajednica u inozemstvu), Francuskoj, Australiji, Kanadi i Njemačkoj, kao i zemljama bivšeg SSSR-a, gdje su još od sovjetskog doba tisuće Vijetnamaca studirale i radile u sklopu razmjenskih programa, a vijetnamske tržnice i poduzetnici postali su trajan dio tamošnjeg gradskog života.

Značajna vijetnamska zajednica živi i u delti Mekonga na teritoriju susjedne Kambodže, a radna migracija Vijetnamaca u Japan, Južnu Koreju i na Tajvan nastavlja rasti zajedno s gospodarstvom zemlje.

Od chữ nôma do latinice

Vijetnamski pripada austroazijskoj jezičnoj obitelji, mon-kmerskoj grani — što znači da se lingvistički razlikuje i od tajlandskog i laoškog (tai-kadai obitelj) i od kineskog (sinotibetska obitelj), unatoč golemom sloju posuđene kineske leksike.

Gotovo tisuću godina kineske vlasti (od 111. pr. Kr. do 938. godine) ostavilo je dubok trag: Vijetnamci su stoljećima pisali kineskim pismenim znakovima, a potom stvorili vlastiti sustav znakova chữ nôm, prilagođujući i dopunjujući kineske znakove za bilježenje vijetnamskog govora.

Suvremenu latiničnu abecedu quốc ngữ stvorili su u 17. stoljeću europski katolički misionari — prije svega francuski isusovac Alexandre de Rhodes, koji je 1651. godine objavio prvi vijetnamsko-latinsko-portugalski rječnik. Pismo se isprva koristilo za vjerske tekstove, no u 20. stoljeću prihvaćeno je kao službeno radi povećanja pismenosti stanovništva — danas je Vijetnam jedina zemlja kontinentalne jugoistočne Azije čije je glavno pismo utemeljeno na latinici.

Šest tonova

Slog „ma”, ovisno o tonu, može značiti „duh”, „ali”, „obraz”, „grob”, „konj” ili „izdanak riže” — šest različitih riječi koje se razlikuju isključivo po tonu

Gotovo svaka riječ — jedan slog

Vijetnamski gradi značenje od jednosložnih jedinica: složeni pojmovi sastavljaju se od nekoliko kratkih slogova-„ciglica”, a ne putem prefiksa i sufiksa kao u hrvatskom

Latinica s dvostrukom dijakritikom

Abeceda quốc ngữ zasebnim znakovima označava i kvalitetu samoglasnika i ton — ponekad se nad istim samoglasnikom nađu čak dva nadslovna znaka

Tisuće stijena zaljeva Ha Long

Zaljev Ha Long je UNESCO-va svjetska baština gdje se izravno iz vode uzdižu gotovo dvije tisuće vapnenačkih otoka i stijena najčudnovatijih oblika

Najveća špilja na svijetu

Špilja Sơn Đoòng u nacionalnom parku Phong Nha-Kẻ Bàng najveća je poznata špilja na planetu: unutar nje nalaze se vlastita rijeka, šuma i oblaci

Zašto učiti vijetnamski?

Vijetnam je jedno od najbrže rastućih proizvodnih središta Azije: elektronika, tekstil i brojne međunarodne tvrtke sele svoje kapacitete ovamo u sklopu strategije diversifikacije od Kine. Gradovi poput Ho Ši Minha i Da Nanga privlače rastuću srednju klasu, strane ulagače i digitalne nomade.

Za hrvatske govornike vijetnamski je osobito zanimljiv zbog dugogodišnjih povijesnih veza: sovjetski programi obrazovanja i radne razmjene ostavili su primjetan trag, a vijetnamski poduzetnici i tržnice postali su neizostavan dio života mnogih gradova — poznavanje osnovnog vijetnamskog pomaže u izgradnji topline u komunikaciji.

Kulturna privlačnost je golema: svjetski omiljena kuhinja (fo, banh mi, bun cha), UNESCO-va baština poput zaljeva Ha Long i drevnog grada Hoi An, bogata književna tradicija i slikoviti krajolici rižinih terasa Sapa. Kao tonski jezik, vijetnamski izvrsno trenira sluh — što kasnije olakšava učenje drugih tonskih jezika regije.